Hera/Junona

Hera u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji Junona = "volooka". Herin otac bio je Titan Kron. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom želucu. Zeus je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka Reja sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i natjerao Krona da povrati svu progutanu djecu. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome.

Karakteristike

Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena polosom, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila šipak, simbol plodne krvi i smrti.

Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli paunovi, životinja koju su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Paun je u renesansi postao njezinim simbolom. Poslije je s Herom bila povezivana ptica kukavica. Također je bila božica goveda, a zvana je i volookom (Homerov epitet) Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.

Potomstvo Zeusa i Here

Hera je sa Zeusom imala Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio Atenu bez nje te je rodila Hefesta bez njega. Potom su Zeus i Hera ili samo jedno od njih bili zgađeni Hefestovom ružnoćom te su ga bacili s Olimpa. Hefest se poslije osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali odbio je. Dioniz ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na mulinim leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je Afrodita dana za ženu.